Adolf Polegubić DUŠOBRIŽNIŠTVO ZA HRVATE U NJEMAČKOJ

Hrvatske katoličke misije Mülheim a.d. Ruhr (Oberhausen, Bottrop) i Duisburg (Biskupija Essen)

Hrvatska katolička misija sv. Leopolda Bogdana Mandića u Mülheimu a.d. Ruhr (Oberhausen, Bottrop) i HKM bl. kardinala Alojzija Stepinca u Duisburgu svaka broji po 1500 vjernika.

Od Drugoga svjetskog rata do godine 1956. na području Ruhrske oblasti i šire nije bilo organiziranog dušobrižništva za dosta veliki broj Hrvata, koji su se nakon rata našli na tom području. Tek potkraj 1956. u Essen dolazi zagrebački svećenik vlč. Franjo Lodeta. U to se vrijeme njegova dušobrižnička djelatnost protezala na područje triju njemačkih biskupija: Kölna, Münstera i Aachena. Nedjeljom i blagdanima okupljao je na misama rasute hrvatske vjernike u velikim gradovima njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne i Vestfalije: u Essenu, Duisburgu, Oberhausenu, Münsteru, Düsseldorfu, Lüdenscheidu, Dinslakenu i Aachenu. Te godine je i utemeljena HKM za cijelo Porursko područje sa sjedištem u Essenu, koje je tada pripadalo Kölnskoj nadbiskupiji. Tek godine 1958. Essen postaje samostalna biskupija, u kojoj kratko iza njenog osnutka djeluje i nekoliko svećenika Franjevačke provincije Bosne Srebrene iz Sarajeva i Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca kao kapelani na njemačkim župama. Kako su od 1967. u Porurje počeli u sve većem broju dolaziti hrvatski radnici, većinom katolici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, moralo se u tom kraju misliti i na otvaranje novih dušobrižničkih centara. Tako je već početkom sedamdesetih godina uz misiju Essen-Bergeborbeck osnovano nekoliko novih misija: Duisburg/Mülheim, Bochum, Lüdenscheid, Gelsenkirchen, Essen-centar i Oberhausen/Bottrop.

HKM Duisburg/Mülheim a. d. Ruhr osnovana je 1. siječnja 1971., a obuhvaćala je Duisburg, Mülheim a. d. Ruhr i Oberhausen. Prvi voditelj misije bio je fra Djuro Lulić, franjevac-trećoredac. Sjedište misije bilo je u Duisburg-Hambornu, Misa se nedjeljom i zapovjedanim blagdanima slavila u sva tri grada. Tada su naši ljudi dolazili u to područje u sve većem broju. Stoga je župnik molio biskupijski Caritas (Caritasverband) za namještenje socijalnog radnika. To se i ostvarilo, te je počeo djelovati socijalni radnik.

Juraj Bokunić. Zaslugom gradskog dekanata u Duisburg-centar dobivene su i prostorije za socijalni i župni ured u Landfermannstr. 3 u Duisburgu. Godine 1973. o. Lulić je preuzeo novoosnovanu HKM Lüdenscheid. Na njegovo mjesto dolazi njegov subrat fra Ivan Koščak, koji je već nekoliko godina pastoralno djelovao na bochumskom području. Tada je ujedno kao pastoralna suradnica počela djelovati Marija Lučić. Ubrzo potom misija je dobila i veće prostorije u Hohestraße 20 u Duisburg-Centar. Potkraj 1973. na tom je području bilo oko 10.000 hrvatskih radnika. Biskupija Misija Essen je početkom 1974. godine misiju Duisburg podijelila u dvije misije. Gradovi Duisburg i Mülheim a.d. Ruhr činile su jednu misiju sa sjedištem u Duisburgu u Hohestraße 20, a gradovi Oberhausen i Bottrop činili su drugu misiju sa sjedištem u Mülheimu a.d. Ruhr, Marienstraße 10. Fra Ivan Koščak je ostao voditeljem misije Duisburg/Mülheim. Voditeljem nove misije Oberhausen/Bottrop postao njegov subrat fra Stjepan Mikulan, koji je krajem iste godine premješten na novu misiju na jugu Njemačke u Bad/Säckingen. Voditeljem HKM Oberhausen/Bottrop imenovan je njegov subrat fra Vojko Sikirić. U Oberhausenu od 1971. do kraja 1975. godine kao socijalna radnica pri Caritasu radi Doroteja Oblak. Zamjenjuje je početkom 1976. Bernarda Boroš-Hržina, koja službu socijalnog savjetnika predano obavlja i u Mülheimu a.d. Ruhr sve do 2008. Nakon odlaska Juraja Bokunića socijalnu službu u Duisburgu samo nakratko preuzima Stjepan Alilović, a od 1978. do 1996. tu službu vodi Ljubomir Šango. Njegovim odlaskom socijalnu službu nakratko preuzima Milica Tokić, potom Željko Taras, a nakon njega službu socijalnog radnika vodi Mario Terzić (1996.-2008.).

Potkraj 1977., misije Duisburg/Mülheim i Oberhausen/Bottrop doživljavaju još jednu podjelu. Odaskom obojice voditelja misija – fra Ivana Koščaka i fra Vojka Sikirića, grad Duisburg zbog velikog broja naših radnika postaje samostalna misija, dok gradovi Oberhausen, Bottrop i Mülheim a.d. Ruhr tvore zasebnu misiju. Vodstvo HKM Duisburg je od 1. siječnja 1978. preuzeo fra Josip Mazić, franjevac trećoredac, a novoformiranu misiju preuzima početkom siječnja 1978. fra Ivan Milanović. Fra Milanović je prethodno bio upravitelj misije Essen-centar, nakon što je njegov subrat fra Danijel Mihatov izabran za provincijala franjevaca trećoredaca u Zagrebu. Kao pastoralna suradnica, započinje djelovati Marija Lučić.

Osim toga, zahvaljujući naporima gradskog dekanata u Duisburg-centru, osigurane su prostorije za socijalni i župni ured u Landfermannstr. 3 u Duisburgu.

Godine 1973., fra Lulić preuzima novoosnovanu HKM Lüdenscheid, a na njegovo mjesto dolazi fra Ivan Koščak, koji je već nekoliko godina pastoralno djelovao na bochumskom području. Ujedno, kao pastoralna suradnica, počinje djelovati Marija Lučić.

Misija je tada dobila i prostranije prostorije u Hohestraße 20 u Duisburg-Centru. Potkraj 1973. godine, na tom području već je bilo oko 10.000 hrvatskih radnika.

Početkom 1974., Biskupija Essen dijeli misiju Duisburg na dvije misije. Gradovi Duisburg i Mülheim a.d. Ruhr formiraju jednu misiju sa sjedištem u Duisburgu, dok gradovi Oberhausen i Bottrop formiraju drugu misiju sa sjedištem u Mülheimu a.d. Ruhr.

Fra Ivan Koščak ostaje voditeljem misije Duisburg/Mülheim, dok njegov subrat fra Stjepan Mikulan preuzima vodstvo nad novom misijom Oberhausen/Bottrop. U Oberhausenu, od 1971. do kraja 1975. godine kao socijalna radnica pri Caritasu radi Doroteja Oblak. Ona je zamijenjena početkom 1976. godine od strane Bernarda Boroš-Hržine, koja je službu socijalnog savjetnika predano obavljala i u Mülheimu a.d. Ruhr sve do 2008. godine.

Nakon odlaska Juraja Bokunića, socijalnu službu u Duisburgu samo nakratko preuzima Stjepan Alilović, a od 1978. do 1996. tu službu vodi Ljubomir Šango. Nakon njegovog odlaska, socijalnu službu nakratko preuzima Milica Tokić, potom Željko Taras, a nakon njega službu socijalnog radnika vodi Mario Terzić (1996.-2008.).